CIRKADIJALNI RITAM ORGANIZMA
Savremeni način života sve češće narušava naš cirkadijalni ritam , unutrašnji biološki sat koji upravlja snom , budnošću , lučenjem hormona , regeneracijom ćelija i energetskim metabolizmom , hronični stres , veštačko osvetljenje , rad u smenama , izloženost ekranima i nedostatak kvalitetnog sna dovode do disbalansa koji se vremenom odražava na imunitet , koncetraciju , hormonsku ravnotežu i opštu vitalnost .
U tom kontekstu tretmani u hiperbaričnoj komori su podrška organizmu u procesu biološke regeneracije i stabilizacije prirodnih ritmova .
Hiperbarična komora deluje na ćelijskom nivou , poboljšava oksigenaciju , smanjuje inflamaciju , podržava mitohondrijalnu funkciju i regeneraciju nervnog sistema .
ŠTA JE CIRKADIJALNI RITAM I ZAŠTO JE VAŽAN
Cirkadijalni ritam je 24-časovni biološki ciklus koji reguliše :
a. lučenje melatonina – hormona sna
b. lučenje kortizola – hormona stresa
c. telesnu temperaturu
d. krvni pritisak
e. metabolizam glukoze
f. regeneraciju ćelija i tkiva
g. kognitivne funkcije
Kada je ritam stabilan , osećamo :
a. energiju tokom dana
b. dubok i kvalitetan san tokom noći
c. mentalnu jasnoću
d. hormonsku ravnotežu
Kada je poremećen , javljaju se :
a. nesanica
b. umor bez obzira na dužinu sna
c. pad imuniteta
d. povećan stres
e. hormonski disbalans
f. problemi sa telesnom masom
KAKO HIPERBARIČNA KOMORA UTIČE NA BIOLOŠKI SAT
Hiperbarična komora omogućava organizmu da pod povišenim pritiskom udiše čist kiseonik , čime se značajno povećava količina rastvorenog kiseonika u plazmi , ovaj proces ima višestruki uticaj na ćelijske funkcije , koje su direktno povezane sa regulacijom cirkadijalnog ritma .
Poboljšana oksigenacija mozga
Centralni regulator cirkadijalnog ritma nalazi se u hipotalamusu , stabilna i optimalna
oksigenacija moždanog tkiva doprinosi :
a. boljoj neurološkoj regulaciji sna
b. stabilnijem lučenju melatonina
c. balansu izmedju budnosti i odmora
Kada mozak dobija dovoljno kiseonika , nervni sistem lakše prelazi iz simpatičkog – stresnog
u parasimpatički – regenerativni , režim rada .
REGULACIJA HORMONA STRESA – KORTIZOLA
Hronično povišen kortizol remeti san , povećava inflamaciju i utiče na metabolizam .
Hiperbarična komora može doprineti :
a. smanjenju sistemske upale
b. stabilizaciji nervnog sistema
c. poboljšanju adaptacije na stres
Kada se stresni odgovor organizma smiri , cirkadijalni ritam se prirodno stabilizuje .
PODRŠKA LUČENJU MELATONINA
Melatoni je ključni hormon sna i snažan antioksidant , njegovo lučenje zavisi od pravilne funkcije nervnog sistema i ćelijskog zdravlja .
Hiperbarična oksigenoterapija :
a. podstiče regeneraciju ćelija
b. smanjuje oksidativni stres
c. pomaže obnovu mitohondrija
Zdrave mitohondrije znače stabilniju energetsku produkciju – ATP , što direktno utiče na dnevno – noćni ciklus energije .
MITOHONDRIJALNA ENERGIJA I DNEVNA VITALNOST
Cirkadijalni ritam je usko povezan sa proizvodnjom energije na ćelijskom nivou .
Kada su mitohondrije oslabljenje :
a. energija opada tokom dana
b. javlja se mentalna magla
c. oporavak tokom noći je sporiji
Hiperbarična komora stimuliše :
a. angiogenezu – stvaranje novih krvnih sudova
b. bolju isporuku kiseonika tkivima
c. aktivaciju matičnih ćelija
d. regeneraciju ćelijskih struktura
Rezultat može biti stabilniji dnevni energetski ciklus i kvalitetniji noćni oporavak .
SINERGIJA HIPERBARIČNE KOMORE I ZDRAVIH NAVIKA
Za optimalan efekat na cirkadijalni ritam preoručuje se kombinacija :
a. izlaganje jutarnjem prirodnom svetlu
b. ograničavanje plavog svetla u večernjim satima
c. redovnost ritma spavanja
d. pravilna ishrana
e. kontrola stresa
f. Hbot tretmani
Hiperbarična komora doprinosi stabilizaciji biološkog sata , kvalitetnijem snu , boljoj energiji i dugoročnoj vitalnosti organizma , balans dana i noći počinje u ćeliji , a kada ćelija diše punim kapacitetom onda organizam funkcioniše u svom prirodnom ritmu .